3. Uvod
Mreža za razvoj digitalne pismenosti je formirana 2020. s ciljem jačanja međusektorske suradnje i izgradnje kapaciteta dionika iz civilnog, javnog i privatnog sektora za istraživanje i razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj. Mreža provodi znanstvena i stručna istraživanja i na temelju njihovih rezultata do sada je izradila osam smjernica razvoja digitalne pismenosti u sklopu digitalne inkluzije, digitalnog obrazovanja i digitalne transformacije rada i zanimanja.
Mreža je 2021. godine provela Istraživanje o potrebama digitalne uključenosti ranjivih društvenih skupina i Ispitivanje javnog mnijenja o digitalnoj pismenosti u ruralnim sredinama. Izrađene su smjernice za digitalnu inkluziju ranjivih društvenih skupina (Mreža za razvoj digitalne pismenosti, 2021) koje uključuju podizanje javne i političke svijesti o potrebama digitalne inkluzije, razvoj mreže centara digitalne inkluzije i edukaciju e-facilitatora koji će pomagati u digitalnoj inkluziji starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Smjernice su uključile i preporuku razvoja volonterskog programa digitalne inkluzije u sklopu građanskog odgoja u srednjim školama. Na nastavi informatike, učenici bi mogli stjecati vještine korištenja digitalnih javnih usluga, na nastavi građanskog odgoja bi se senzibilizirali za probleme digitalnog jaza, a u sklopu izvanškolskih aktivnosti bi pomagali u digitalnoj inkluziji ranjivih skupina građana u svojoj lokalnoj zajednici.
Mreža je izradila Smjernice za dopunu Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine (Mreža za razvoj digitalne pismenosti, 2022b) i uputila ih Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva u sklopu e-Savjetovanja koje je održano 2022. Dio smjernica koje se odnose na transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija je uvršten u državni strateški dokument (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, 2022).
U e-Savjetovanju o Nacrtu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, Mreža je izradila smjernice za dopunu nacrta koje su također djelomično usvojene (Mreža za razvoj digitalne pismenosti, 2022a). Usvojen je prijedlog dodavanja pokazatelja ishoda OI.02.2.75 koji glasi „Broj učenika srednjih škola koji godišnje sudjeluju u nastavi informatike“.
Budući da je informatika u Hrvatskoj izborni predmet od drugog do četvrtog razreda općih gimnazija, a za strukovne škole novi kurikulum informatike još uvijek nije donesen, ovaj će pokazatelj mjeriti porast broja učenika srednjih škola koji sudjeluju u strukturiranom razvoju digitalnih kompetencija. Istovremeno će odnos tog broja i ukupnog broja učenika davati uvid u broj učenika koji su te kompetencije morali usvajati neformalnim putem ili ih možda uopće nisu usvojili.
Mreža je predložila uvođenje informatike kao obveznog predmeta u sve četiri godine srednjoškolskog školovanja s jedinstvenim kurikulumom za gimnazije i strukovne škole. Prijedlog je odbijen uz obrazloženje da će potrebna znanja učenici steći u sklopu međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Na istom je savjetovanju usvojen i u Nacionalni plan uvršten prijedlog Mreže o edukaciji nastavnika. Programi digitalnog obrazovanja nastavnika uključit će razvoj kompetencija timskog projektnog učenja, kritičke analize informacija, digitalnog pripovijedanja, programiranja te oblikovanja, obrade i distribucije multimedijskih sadržaja na internetu (Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, 2023).
Ovo istraživanje predstavlja nastavak kvalitativne studije o podatkovnoj pismenosti i pismenosti o umjetnoj inteligenciji, provedene u okviru istog projekta „Digital literacy in the Age of AI“. U sklopu studije provedena je pregledna analiza 53 znanstvena i stručna rada, korporativnih izvještaja te međunarodnih javnih politika usmjerenih na razvoj digitalnog obrazovanja povezanog s temom istraživanja.