Blockchain

Blockchain, njegovo porijeklo i razvoj

Blockchain je tehnologija koja je nastala kao temelj za kriptovalute, prvi put predstavljena u bijeloj knjizi o Bitcoinu koju je 2008. objavio anonimni autor pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Riječ je o digitalnoj knjizi transakcija koja je sigurna, transparentna i nepromjenjiva. Transakcije se organiziraju u blokove podataka, koji su zatim povezani u lanac, čime se osigurava kronološki slijed i sigurnost podataka. Blockchain omogućava transakcije između stranaka koje se međusobno ne poznaju, bez potrebe za posrednicima.

Razvoj blockchaina krenuo je s Bitcoinom, no ubrzo su se pojavile i druge kriptovalute poput Ethereuma, koje su proširile primjenu tehnologije na pametne ugovore i decentralizirane aplikacije. Ova tehnologija nudi mnoge prednosti, uključujući povećanu učinkovitost, smanjene troškove i veću transparentnost. Osim financijskog sektora, blockchain se koristi i u drugim industrijama kao što su zdravstvena zaštita, logistika, obrazovanje i javna uprava. Investicije u blockchain tehnologiju rastu, potičući daljnji razvoj i inovacije.

Blockchain se smatra jednom od najvažnijih inovacija u digitalnom identitetu od pojave internetskih protokola. Njegova sposobnost decentralizacije moći i kontrole nad podacima pruža veće povjerenje i sigurnost korisnicima. S obzirom na široke mogućnosti primjene, blockchain ima potencijal za značajne promjene u načinu na koji organizacije i društva funkcioniraju.

Ključna načela blockchaina i faze transakcije

Ključna načela blockchaina uključuju decentralizaciju, transparentnost, sigurnost i nepromjenjivost. Decentralizacija znači da nema centralne vlasti; svi čvorovi u mreži imaju kopiju blockchaina i sudjeluju u donošenju odluka. Transparentnost se postiže jer su sve transakcije javno dostupne i vidljive svim sudionicima mreže. Sigurnost je osigurana kriptografskim metodama koje štite podatke od neovlaštenih promjena. Nepromjenjivost znači da, jednom zabilježene, transakcije ne mogu biti mijenjane ili brisane.

Faze blockchain transakcije počinju inicijalizacijom, gdje korisnik stvara transakciju i šalje je u mrežu. Zatim dolazi validacija, gdje čvorovi u mreži provjeravaju valjanost transakcije koristeći konsenzus algoritme poput Proof of Work ili Proof of Stake. Nakon validacije, transakcija se uključuje u blok koji se dodaje postojećem lancu. Ovaj proces se naziva rudarenje ili validacija bloka. Nakon dodavanja bloka, transakcija je trajno zabilježena i postaje dio javne knjige. Konačno, svi čvorovi ažuriraju svoje kopije blockchaina, osiguravajući da je lanac sinkroniziran i dosljedan. Ove faze osiguravaju sigurnost, transparentnost i integritet blockchain sustava.

Primjeri korištenja blockchaina

Kriptovalute su najpoznatija primjena blockchaina. Bitcoin, prva kriptovaluta, koristi blockchain za sigurno i transparentno bilježenje transakcija bez potrebe za centralnim autoritetom. Ethereum, druga popularna kriptovaluta, omogućava ne samo transakcije već i složene operacije kroz pametne ugovore.

Pametni ugovori su samostalno izvršni ugovori gdje su uvjeti ugovora zapisani u kodu. Ovi ugovori automatski izvršavaju radnje kada su ispunjeni određeni uvjeti. Na primjer, u nekretninskoj transakciji, pametni ugovor može automatski prenijeti vlasništvo nad imovinom kada je kupac uplatio sredstva. Ethereum je pionir u ovoj tehnologiji, omogućujući programerima da kreiraju decentralizirane aplikacije (dApps) koje koriste pametne ugovore.

Nezamjenjivi tokeni (NFT-ovi) su jedinstveni digitalni objekti koji se koriste za dokazivanje vlasništva nad specifičnim predmetima, poput digitalne umjetnosti, glazbe, videozapisa ili drugih digitalnih sadržaja. Za razliku od kriptovaluta koje su zamjenjive (jedan Bitcoin je isti kao drugi Bitcoin), svaki NFT je jedinstven i ne može se zamijeniti za drugi NFT na identičan način. NFT-ovi su postali iznimno popularni u umjetničkom svijetu, omogućujući umjetnicima prodaju digitalnih djela s potvrdom o autentičnosti i vlasništvu na blockchainu.

Prednosti i nedostaci blockchaina

Blockchain tehnologija donosi brojne prednosti, ali ima i svoje nedostatke. Među glavnim prednostima je sigurnost, jer kriptografski osigurava podatke i čini ih nepromjenjivima. Transparentnost je također velika prednost, jer su sve transakcije javno vidljive i dostupne svim sudionicima mreže. Decentralizacija uklanja potrebu za centralnim autoritetom, smanjujući rizik od centraliziranih napada i korupcije. Blockchain može smanjiti troškove transakcija uklanjanjem posrednika, što je posebno korisno u financijskom sektoru. Brzina i efikasnost transakcija također su značajno poboljšane u usporedbi s tradicionalnim sustavima.

Međutim, blockchain ima i nedostatke. Jedan od glavnih je energetska intenzivnost, posebno u sustavima koji koriste Proof of Work, što negativno utječe na okoliš. Skalabilnost je još jedan problem, jer mnogi blockchain sustavi imaju poteškoće s obradom velikog broja transakcija u kratkom vremenu. Regulatorna neizvjesnost također predstavlja izazov, jer mnoge zemlje još nisu uspostavile jasne zakone i propise o korištenju blockchain tehnologije. Privatnost može biti ugrožena jer su sve transakcije javno dostupne, što može biti problematično za osjetljive podatke. Konačno, tehnička složenost i potreba za specijaliziranim znanjem mogu biti prepreka široj prihvaćenosti blockchaina.

Društvena primjena blockchaina

Blockchain tehnologija ima široku primjenu i donosi brojne prednosti u obrazovanju, zdravstvu i civilnom sektoru. U obrazovanju, blockchain omogućava sigurno pohranjivanje i verifikaciju obrazovnih certifikata, smanjujući rizik od falsifikata. Također, omogućava transparentno praćenje postignuća učenika, čineći akademske zapise lako dostupnima i provjerljivima.

U zdravstvu, blockchain osigurava sigurnu i nepromjenjivu pohranu medicinskih podataka, omogućavajući pacijentima kontrolu nad svojim zdravstvenim zapisima i olakšavajući dijeljenje informacija među zdravstvenim ustanovama. Ovo povećava efikasnost i smanjuje mogućnost grešaka u medicinskoj dokumentaciji. Također, može pomoći u praćenju lanca opskrbe lijekova, smanjujući rizik od krivotvorenih proizvoda.

Blockchain društveni tokeni mogu se koristiti u aktivnostima organizacija civilnog društva kao nagrada za volonterski angažman. Ovi tokeni mogu biti razmijenjeni za različite pogodnosti, poput pristupa obrazovnim sadržajima, događanjima ili europskim mobilnostima. Društveni tokeni omogućavaju igrifikaciju volonterskih aktivnosti, što može potaknuti veću motivaciju volontera.

Scroll to Top