ECAS Bruxelles, studeni 2025.
SAŽETAK
I. Pozadina
Ovo izvješće predstavlja civilni nadzor nad provedbom EU programa u Hrvatskoj, s fokusom na digitalne vještine, digitalizaciju poslovanja, digitalne javne usluge i digitalnu infrastrukturu. Nalazi doprinose praćenju “Stanja digitalnog desetljeća” Europske komisije te informiranju sljedeće revizije hrvatskog Nacionalnog programa.
Nadzor je proveo Telecentar, organizacija civilnog društva aktivna u području digitalne i medijske pismenosti. Obuhvaća razdoblje od svibnja do studenog 2025. i temelji se na deskriptivnom istraživanju EU i nacionalnih dokumenata i statistika, polustrukturiranim intervjuima i razgovorima s ključnim dionicima te e-mail komunikaciji s relevantnim ministarstvima i agencijama.
II. Glavni nalazi
Nacionalni plan je u širokom smislu usklađen s ciljevima EU-a, no ambicija i fokus razlikuju se po stupovima. U području vještina, mjere za škole su opsežne, dok je podrška odraslima, starijim osobama i ženama u ICT-u slabija i općenitija. Osnovne digitalne vještine stagnirale su, a velike razlike u starijim dobnim skupinama i dalje postoje. U digitalizaciji poslovanja, digitalni intenzitet MSP-ova i korištenje analitike podataka napreduju, no nacionalni ciljevi za umjetnu inteligenciju i analitiku podataka postavljeni su vrlo nisko, a prihvaćanje cloud usluga čak je i opalo.
Mjere za javne usluge čine koherentan paket za infrastrukturu, interoperabilnost i e-standarde, ali posvećuju manje pažnje stvarnom korištenju, pristupačnosti i uključivosti. Korištenje sustava e-Građani od strane građana raste, no poslovne usluge i pojedine funkcije e-zdravstva zaostaju. Povezivost je najjače područje, uz brzo širenje mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G-a, dok su strateške infrastrukture (poluvodiči, kvantne tehnologije, superračunalstvo, rubni čvorovi) još u ranoj fazi, bez jasnih nacionalnih ciljeva.
Provedba se općenito može ocijeniti kao djelomično ostvarena. Veliki projekti (e-Škole, BrAIn, vaučeri, sheme državne potpore za širokopojasnu mrežu, e-Građani/e-zdravstvo) su u tijeku, no mnoge mjere za ranjive skupine, umjetnu inteligenciju, cloud i stratešku infrastrukturu tek započinju ili još nisu operativne. Nacionalni plan pripremljen je putem međuresorne radne skupine i javnog e-savjetovanja, no 15-dnevni rok za savjetovanje, ograničena integracija povratnih informacija i izostanak novog savjetovanja za dopunu iz 2025. znače da je proces bio formalno otvoren, ali samo umjereno uključiv i slabo prijemčiv na povratne informacije.
III. Preporuke
Hrvatska bi trebala izgraditi vidljiv stup digitalne uključenosti razvojem mreže lokalnih centara za digitalnu inkluziju namijenjenih starijim i ranjivim skupinama (u knjižnicama, školama, centrima za starije i centrima socijalne skrbi), uskladiti izobrazbu s okvirom DigComp i osigurati stabilno financiranje. Istodobno, treba stvoriti obrazovni put koji slijedi razvoj umjetne inteligencije, čini informatiku obveznim predmetom u srednjoj školi te ugrađuje projektno i multidisciplinarno učenje kako bi stručnjaci izvan IKT sektora dosegnuli barem srednju razinu digitalnih kompetencija.
Za digitalizaciju poslovanja, nacionalne ciljeve za 2030. u području umjetne inteligencije i analitike podataka treba podići u skladu s EU mjerilima i poduprijeti snažnijom kombinacijom bespovratnih sredstava, poreznih poticaja i savjetodavnih usluga putem EDIH-ova, komora i sektorskih organizacija, uz redovito izvještavanje o aktivnostima EDIH-ova i njihovom utjecaju na digitalni intenzitet MSP-ova te prihvaćanje clouda, umjetne inteligencije i analitike podataka.
Za javne usluge, programi osnovnih digitalnih vještina trebali bi uključivati praktične zadatke u sustavima e-Građani i m-Građani (registracija, zdravstveni zapisi, zahtjevi), uz podršku na licu mjesta u centrima za digitalnu inkluziju, knjižnicama i uslužnim šalterima, u punoj usklađenosti s GDPR-om, kako bi se podigle vještine, povećalo korištenje e-usluga i poboljšala upotrebljivost za manje samopouzdane korisnike.
Za infrastrukturu, Hrvatska bi trebala dodati jasne ciljeve stvarnog korištenja (ne samo pokrivenosti), osobito u ruralnim područjima, i povezati ih s izobrazbom o osnovnim vještinama i sustavu e-Građani kako bi se nove mreže velike brzine doista koristile. U sljedećoj reviziji Nacionalnog plana također treba definirati konkretne planove, ključne etape i financiranje za poluvodiče, kvantne tehnologije, superračunalstvo i sigurne rubne čvorove kako bi se prešlo s izoliranih projekata na koherentnu nacionalnu strategiju.
IV. Dobre prakse
Nadzor ističe nekoliko dobrih praksi: program e-Škole i projekt BrAIn kao sustavna ulaganja u digitalno obrazovanje; sustav vaučera kao skalabilan mehanizam za digitalno usavršavanje odraslih; snažno korištenje analitike podataka u poslovanju; te ekosustav e-Građani/e-zdravstvo kao solidnu osnovu za javne usluge usmjerenije na korisnika.